Osnivanje Splitskog nogometnog podsaveza

Nakon što je Austro-Ugarska 1914. g. ušla u rat, odlukom bana Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 27. lipnja 1914. g., prekinuto je djelovanje svih društvenih, pa tako i sportskih organizacija Hrvatske, a time i djelovanje Hrvatskog športskog saveza, te njegove nogometne sekcije. Na taj način zaustavljen je rad nogometnih organizacija i klubova.

Taj se rad nastavlja 1918. g. kad je u Zagrebu održana prva sjednica obnovljenog Hrvatskog športskog saveza (HŠS-a) na kojoj su doneseni značajni zaključci. Potom, točnije 22. listopada, održana je i konstituirajuća skupština njegove nogometne sekcije, na kojoj je izabran novi upravni i tehnički odbor, osnovan sudački kolegij i novi organi sekcije.

Kad se shvatilo da rat završava, pokreće se inicijativa da se nogometna sekcija Hrvatskog športskog saveza proglasi samostalnom nogometnom organizacijom i da preraste u Hrvatski nogometni savez. Prvi takav pokušaj nije uspio. Ali, nešto kasnije, kada je već provedeno ujedinjenje u državu Hrvata, Srba i Slovenaca, nogometna sekcija HŠS-a, uz punu zainteresiranost i podršku, priprema i zakazuje osnivačku skupštinu na kojoj je trebalo osnovati Hrvatski nogometni savez. Ta je skupština održana u Zagrebu 15. travnja 1919. g. Skupštini su, povrh delegata iz Hrvatske, prisustvovali i predstavnici iz nekih drugih krajeva, pa je nakon rasprave prevladalo mišljenje da je uputnije i korisnije osnovati nogometnu organizaciju nove države Hrvata, Srba i Slovenaca. Tako je toga dana, umjesto obnavljanja rada nogometne sekcije i osnivanja Hrvatskog nogometnog saveza, osnovan Jugoslavenski nogometni savez (JNS) sa sjedištem u Zagrebu. Izabran je njegov Upravni odbor i drugi organi te je donesena odluka o osnivanju nogometnih podsaveza. Na toj skupštini donesen je zaključak da i Splitu treba sjedište nogometnog podsaveza.

Sazivatelj osnivačke skupštine Splitskog nogometnog podsaveza bio je Bogumir Doležal, član Olimpijskog komiteta Jugoslavije i dugogodišnji sportski djelatnik u Splitu. Konstituirajuća skupština Splitskog nogometnog podsaveza održana je u nedjelju 7. ožujka 1920. g. u Hrvatskome domu. Pravo sudjelovanja na skupštini imala su po dva delegata svakog kluba, koji je bio redoviti član Jugoslavenskog nogometnog saveza (JNS-a), dok je mogao glasovati samo jedan delegat, opunomoćen od kluba.

UPRAVNI ODBOR SNP-a: predsjednik Vladimir Šore, potpredsjednik Vjekoslav Ivanišević, Ante Celić – tajnik I., Ivan Tudor – tajnik II., Vjekoslav Ožegović – blagajnik. Odbornici: Miroslav Benković, Luka Burić, Petar Dokonal, Rikard Ivić, Stjepan Ligutić, Fabjan Kaliterna, Tomislav Pavić, Branko Tripalo. Revizijski odbor: Ante Domazet i Ivan Stella. Disciplinski sud: dr. Mate Petrašić, dr. Frane Zavoreo, dr. Vlade Jakaša, Božidar Jankov i inženjer Ivan Šakić. Za kapetana Podsaveza biran je ing. Fabjan Kaliterna, a odbornicima za postavljanje reprezentacije Podsaveza: Luka Burić, Luka Kaliterna, Božo Nedoklan i ing. Vjekoslav Ivanišević.

Teritorij Splitskog nogometnog podsaveza

Splitski nogometni podsavez, osnovan 7. ožujka 1920. g., djelovao je na području Dalmacije, uključujući i otoke, a do osnivanja Zetskog nogometnog podsaveza u Cetinju (1930.) i klubove Kotora, Tivta, Nikšića, Cetinja, Bara, Budve, Podgorice, Balšića, Berana i dijela područja Bosne i Hercegovine, Drvara i Livna. Poslije, 1939. g., pod Splitski nogometni podsavez potpala je mostarska grupa s gradovima Mostar, Travnik, Čapljina i Ljubuški. Službeno glasilo Splitskog nogometnog podsaveza “Život”, u broju od 18. lipnja 1920. g., objavio je popis 12 registriranih klubova na području SNP-a i to: NK ULOGREN – Budva JNK ORKAN – Dugi Rat NK JUNAK – Sinj RNK RAD – Sinj JNK BORAC – Split NK HAJDUK – Split RNK JUG – Split JNK SPLIT – Split JNK USKOK – Split JNK USKOK – Vranjic JNK TROGIR – Trogir JNK KOMITA – Omiš

Prvo prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza

Prvo prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza počelo je 22. ožujka 1920. g. susretom između nogometnih klubova Split i Borac. Tu je utakmicu pratio veći broj gledatelja. Kako donose tadašnji novinski izvještaji, igrači Borca nastupili su s igračima u dobi od 14 do 16 godina, pa je pobjeda pripala Splitu, a susret je vodio ing. Vjekoslav Ivanišević. U ovom prvenstvu sudjelovalo je pet splitskih klubova: Split, Borac, Hajduk, Jug i Uskok, a bilo je ograničeno samo na proljetni dio. Prvo mjesto osvojio je RNK Jug. Susrete su vodili: Vjekoslav Ivanišević, Ivan Ivačić, Bogumir Doležal, Luka Burić i Petar Dujmović.

Sukob između JNS-a i SNP-a

Početkom lipnja 1921. g. Jugoslavenski nogometni savez odredio je da se 16. srpnja održi susret između reprezentacija splitskog i zagrebačkog podsaveza radi izbora reprezentativne momčadi JNS-a. Međutim, počeo je otvoreni sukob između JNS-a i SNP-a. Tadašnji najviši forum JNS-a zatražio je od SNP-a suspenziju novog Hajdukova igrača Franza Mantlera, koji je u Hajduk došao iz Austrije i koji nije bio prijavljen. SNP se nije složio s ovim zahtjevom pa je Mantler nastavio nastupati za Hajduk i za reprezentaciju SNP-a. Nakon toga uslijedila je odgoda susreta između reprezentacija Zagreba i Splita, i to na zahtjev SNP-a, jer većina igrača nije mogla dobiti dopust. JNS je reagirao odlukom da se hitno sazove izvanredna skupština SNP-a, koja je potom i održana – 7. kolovoza 1921. g. u prostorijama Hrvatskoga doma. Ta skupština nije uspjela jer nisu pristupili izaslanici Saveza. Pošto je JNS zabranio Mantleru nastup u reprezentaciji SNP-a, nisu se susrele reprezentacije Zagreba i Splita. U listopadu 1921. g. SNP je službeno obaviješten od JNS-a da je Upravni odbor SNP-a raspušten jer nije poslao svoju reprezentaciju da igra u Zagrebu. Činom raspuštanja SNP-a njegovi regionalni klubovi stavljeni su pod ovlast Zagrebačkog nogometnog podsaveza, što je u Splitu izazvalo veliko negodovanje. Godine 1921. u Makarskoj je osnovan RNK Zmaj, u Potomju NK Grk, u Livnu FK Troglav i u Grudi NK Grom, preteča Slavena. Nakon Skupštine JNS-a, održane u siječnju 1922. g. u Zagrebu, na kojoj je odlučeno da SNP ponovno preuzme svoje funkcije, održana je glavna godišnja skupština SNP-a, 2. ožujka 1922. g., u klubu DIT na obali. Skupštinu je otvorio predsjednik ing. Fabjan Kaliterna. Ni jedan klub izvan Splita nije poslao svoga predstavnika. Na skupštini je izabrana nova uprava SNP-a s predsjednikom Bogumirom Doležalom, potpredsjednikom dr. Franom Zavoreom, prvim tajnikom dr. Mirkom Vrsalovićem, drugim tajnikom Vatroslavom Pavićem i Ljubom Manolom kao blagajnikom.

Pokal Splitskog nogometnog podsaveza

U prosincu I922. godine SNP je utemeljio “Pokal SNP-a” kako bi unaprijedio nogometni sport i potaknuo njegov brži razvoj,osobito u manlim mjestima.
Ovo je bilo obvezno natjecanje svih članova podsaveza. O tome je donesen poseban pravilnik.

Utakmice u provinciji igrale su se prema kup-sistemu,a u Splitu prema bodovima.
Splitski nogometni podsavez, u dnevnome listu “Novo doba” od 6 sileinja 1924 g objavio je bogat program nogometnlh utakmica za proljeće.
Najavljene utakmice odnosile su se na prvenstvo i one za pokal SNP-a.

Upravni odbor splitskog nogometnog podsaveza na hajdukovom igralištu 1924. godine.
Gornji red slijeva: Petar Donokal,Fabjan Kaliterna, Božo Šitić i Jere Krstulović
Srednji red slijeva: Ante Krstulović Snaga, Milivoj Dobrić, Frane Zavoreo, Petar Buljanović i Milan Unušić.
Donji red sljeva: Ante Martić, Ivo kaštelica i Bogumil Doležal.

Godine 1924. s ciljem promicanja i razvoja nogometa utemeljen je Kup gradova. Tu su se natjecale momčadi svih podsaveza, i to prema kup-sistemu.
Reprezentatija SNP-a odigrala je u Kupu tri utakmice, od kojih je dvije dobila, dok je u finalu u Beogradu izgubila od zagrebačkoga podsaveza s rezultatom 3:2.

Hajduk – prvak Jugoslavije

Godina 1927. od velike je važnosti za splitski sport. Hajduk je prvi put postao prvakom Jugoslavije u nogometu. Split je dočekao pobjednika s lovorovim vijencima, cvijećem i vatrometom. Titula državnog prvaka omogućila je Hajduku da prvi put sudjeluje u nekom službenom međunarodnom natjecanju – tadašnjem Srednjoeuropskom kupu. Hajduk je u prvom kolu ispao zbog dvostrukog poraza od tada čuvenog bečkog Rapida.

Spor s Jugoslavenskim nogometnim savezom

Godišnja skupština SNP-a održana je 22. kolovoza 1931. g. u Sokolskome domu. Cijelo rukovodstvo bilo je u ostavci radi spora s JNS-om, pa je skupštini prisustovao delegat JNS-a – savezni kapetan Boško Simonović. Spor je nastao zbog intervencije SNP-a kod splitske policije u vezi s održavanjem reda i mira prije utakmice između Hajduka i zagrebačke Concordije. Spor je na skupštini izglađen pa je izabrana nova uprava SNP-a s ing. Milivojem Dobrićem na čelu.

Neraspoloženje prema JNS-u

Godišnja skupština SNP-a održana je 2. kolovoza u prostorijama Hajduka. U ime JNS-a sudjelovao je delegat Miodrag Pavličević. Tijekom skupštine nastalo je neraspoloženje prema JNS-u zbog njegova dugogodišnjeg stava prema vodećim klubovima u Hrvatskoj.

Raskid s Jugoslavenskim nogometnim savezom

Odmah početkom 1939. g. dodatno se zaoštrila borba koja je donijela raskid s JNS-om. Naime, 8. siječnja Zagrebački nogometni podsavez jednoglasno je zatražio od JNS-a da izmijeni svoja pravila. JNS je odbio taj prijedlog pa su delegati iz Hrvatske napustili skupštinsku dvoranu. Već 26. veljače u Zagrebu se održava sastanak svih podsaveza iz Hrvatske na kojem je Zagrebački podsavez opunomoćen da nastavi borbu za reorganizaciju JNS-a, koji bi morao osnovati tri samostalna saveza, i to u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani. Potom je 26. travnja uslijedio sastanak ligaških klubova koji su odlučili da istupe iz Nacionalne lige. Odmah zatim, 14. svibnja, uz prisutnost predstavnika 217 klubova iz Hrvatske, održana je u Zagrebu osnivačka skupština “Hrvatske športske sloge” s ciljem okupljanja svih onih klubova koji se slažu s politikom Zagrebačkog nogometnog podsaveza. Zatim je u Splitu održana sjednica SNP-a, na kojoj su priopćeni detalji oko osnivanja “Sloge” i kojoj su pristupili svi klubovi s područja SNP-a. “Hrvatska športska sloga“ 6. kolovoza osnovala je Hrvatski nogometni savez sa sjedištem u Zagrebu. Tom Savezu pridružili su se i Slovenci pa je već 12. kolovoza izabrano rukovodstvo Hrvatsko-slovenske nogometne koalicije. Organizirano je i posebno prvenstvo prema dvostrukom bodovnom sustavu na kojem su sudjelovali: HAŠK, Hajduk, Concordia, SAŠK, Slavija, Split, Građanski, Slavija (Varaždin), Bačka i Ljubljana.

Zamiranje svih sportskih aktivnosti u ratu

Tijekom II. svjetskog rata zamiru sve nogometne aktivnosti na području SNP-a. Početkom 1944. g. bilježimo osnivanje NK-a Naprijed iz Visa. Tada se odigravaju samo prijateljske utakmice. U to doba nije postojao nikakav sportski forum koji bi rukovodio klubovima i natjecanjem. Dana 7. svibnja 1944. g. Na Visu je održana obnoviteljska skupština Hajduka koja je počela pjevanjem himne „Lijepa naša“. Poslije toga Hajduk je po Europi, Africi i Aziji nastupao kao tim NOV-e Jugoslavije.
Utakmica za sjećanje odigrana je protiv reprezentacije britanske armije u Bariju. Tu je reprezentaciju sastavio čuveni Stanley Cullis, nekadašnji kapetan engleske reprezentacije. Pred 40 000 gledatelja Britanci su pobijedili sa 7:2 (3;2).
Vrativši se u Split, na skupštini kluba 2.listopada 1945.g. Hajduk NOVJ preimenovan je u FD Hajduk. Klupska uprava odbila je ponude koje su stizale iz Beograda da “bijeli” prije FD-a Partizan, postanu klub Jugoslavenske armije.

Momčadi Hajduka NOV i reprezenracije britanskevojske predvođene kapetanima Jozom Matošićem i Stanleyem Cullisom, izlaze na stadion u Bariju.

Osnivanje fiskulturnih odbora

Odmah nakon konferencije privremenog Zemaljskog fiskulturnog odbora Hrvatske (ZEFIOH-a) 1945. g., počelo je osnivanje prvih sportskih organizacija u gradovima, tako i u Splitu. Osnivaju se fiskulturni odbori koji su imali svoje posebne nogometne odbore ili bi imenovali nogometne izvjestitelje. To je bilo razdoblje osnivanja novih fiskultrurnih društava, ponajprije nogometnih klubova ili sekcija.

Osnivanje nogometnog centra za oblast Dalmacije

U kolovozu 1948. g. osnovan je Nogometni centar za oblast Dalmacije i Like kojemu je predsjednik bio Josip Košta, a tajnik Leo Lemešić.

Formiranje oblasnog odbora NSH-a za Dalmaciju

Godina 1949. značajna je jer je prvi put poslije rata formiran neki sportski forum isključivo nogometnog karaktera. Bio je to Oblasni odbor Nogometnog saveza Hrvatske za Dalmaciju, a osnovan je 25. rujna. 23 člana tog odbora izabrala su predsjednika Josipa Koštu, a za tajnika Lea Lemešića. Taj je forum preteča Splitskog nogometnog podsaveza.

Obnova Splitskog nogometnog podsaveza

Nogometni je savez Hrvatske 13. siječnja 1952. g. donio odluku o ukidanju oblasnih nogometnih odbora i osnivanju nogometnih podsaveza u Hrvatskoj. Nakon opsežnih priprema, 24. veljače, održana je osnivačka skupština Splitskog nogometnog podsaveza. Ovlast tog novoosnovanog foruma protezala se na cijelu Dalmaciju. Izabran je i Izvršni odbor od 11 članova, a za prvog predsjednika Podsaveza biran je Petar Rončević.

Osnivanje podsaveza u Dubrovniku, Šibeniku i Zadru

Godišnja skupština SNP-a 1959. g. održana je 22. ožujka. Na njoj je donesena važna odluka da se osnuju podsavezi u Dubrovniku, Šibeniku i Zadru. Tako je područje SNP-a otad obuhvaćalo općine Split, Sinj, Trogir, Imotski, Omiš, Brač, Hvar i Vis.

Splitski nogometni podsavez mijenja ime

U ožujku 1969. g. održana je skupština SNP-a. Na skupštini je donesena odluka o promjeni naziva u Nogometni savez općine Split, kojem će gravitirati klubovi s područja Splita, Sinja, Trogira, Imotskog, Omiša, Brača, Hvara i Visa. Usporedo s tim, istaknuta je potreba da se osnuje nogometni savez za područje Dalmacije. Takav je i osnovan 23. lipnja 1969. g. Za predsjednika je izabran Dinko Bilač, za potpredsjednike Tomislav Vladić i Luka Majstorović, za tajnika Ivo Svalina, dok su članovi rukovodstva Saveza bili Ivo Mrčić, Zdravko Arapović, Ivo Tadić, Božo Bakotić i Ivo Eterović. U novi Izvršni odbor Nogometnog saveza općine Split izabrani su: Ivo Mrčić, Ivo Svalina, Dinko Bilač,Ivo Eterović, Ivo Tadić, Srećko Čudina, Vlado Rađa i Zlatko Bošnjak.

Pedeset godina Saveza

Nogometni savez općine Split obilježio je 20. veljače 1970. g. zlatni jubilej – 50 godina postojanja (1920. – 1970.). U povodu toga je održana svečana sjednica NSO-a Split na kojoj je, ukazom predsjednika Jugoslavije, odlikovano 56 sportskih djelatnika, među njima Frane Matošić, Luka Kaliterna i Leo Lemešić. Predsjednikom Saveza postaje Zdravko Arapović.

Osnivanje nogometnih odbora u općinama

Skupština NSO-a Split je 28. siječnja 1978. g. usvojila novi statut i pravilnik o organizaciji i radu Saveza i njegovih organa. Skupština je istaknula zadatak da se poradi na osnivanju nogometnih odbora u općinama: Trogir, Sinj, Imotski, Brač, Omiš, Hvar i Vis.

Šezdeseta godišnjica Saveza

Skupština NSO-a Split donijela je 20. siječnja 1979. g. odluku o obilježavanju 60. obljetnice Saveza. Svečanost je predviđena za ožujak 1980. g. u vrijeme stvarnog rođendana Saveza. Program proslave bio je opsežan, a obuhvaćao je izradu i postavljanje spomen-obilježja na zgradu u kojoj je održana osnivačka skupština Saveza, objavljivanje edicije “Šest decenija NSO-a Split”, održavanje sportskih aktivnosti u povodu proslave 60. godišnjice djelovanja i postojanja Saveza, proglašenje najboljega kluba Saveza za proteklu godinu, izradu plaketa i priznanja u znak zahvalnosti sportskim djelatnicima, klubovima i poduzećima te održavanje svečane akademije kao završne svečanosti jubileja. Godina 1980., u kojoj je obilježena 60. godišnjica Saveza, predstavlja novu etapu u povijesti razvoja nogometnog sporta ovoga Saveza. U okviru redovitih aktivnosti Savez je 14. lipnja imao izbornu konferenciju koja je brojila 65 delegata. Izabrano je novo Predsjedništvo Konferencije od 11 članova koje su činili: Dinko Bilać, Neven Dijan, Nikola Kazinoti, Zdravko Kuzmić, Ante Nižetić, Mijo Radan, Vjekoslav Rogulj, Ivo Svalina, Mate Tomić, Dušan Veselinović i Paško Viđak. Za prvog predsjedajućeg Predsjedništva s jednogodišnjim mandatom izabran je dotadašnji predsjednik Dušan Veselinović. NSO Split formirao je, kao konstitutivne dijelove Saveza, nogometne odbore općina Brač, Hvar, Imotski, Omiš, Sinj i Trogir. Ti su odbori imali zadatak provođenja politike razvoja nogometnog sporta na svojim područjima, a bili su i produžena ruka Saveza. NSO Split formirao je, kao konstitutivne dijelove Saveza, nogometne odbore općina Brač, Hvar, Imotski, Omiš, Sinj i Trogir. Ti su odbori imali zadatak provođenja politike razvoja nogometnog sporta na svojim područjima, a bili su i produžena ruka Saveza. U ovoj je godini NK Hajduk proslavio 70 godina postojanja. U slavlje se uključio i ovaj Savez. Predsjedništvo Saveza u skladu s odredbama Statuta bira novog predsjedajućeg Predsjedništva 8. lipnja 1981. – g. Paška Viđaka. Izbornom konferencijom 19. studenoga 1983. g. završena je uspješna sezona Saveza. Novoizabrano predsjedništvo je za predsjedajućeg Saveza ponovno izabralo Paška Viđaka u dvogodišnjem mandatu.

Udruživanje NO-a u NSO Split

Godine 1984. u Savezu je sačinjen Sporazum o udruživanju nogometnih odbora općina kao konstitutivnih dijelova u NSO Split. U duhu Zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana izrađen je ogledni primjerak Statuta za nogometne klubove koji su morali izvršiti ponovno registriranje. Početkom 1985. g. u Savezu je izvršena preregistracija igrača svih klubova koji pripadaju Savezu. S obzirom na to da je dosadašnji predsjednik Saveza Paško Viđak izabran za predsjednika NSDRa početkom godine, Savez se našao pred problemom izbora novog predsjednika. Na tu je funkciju 3. ožujka izabran Goran Čulić u mandatu od dvije godine. Ostali članovi Predsjedništva su: Jerko Bartulić, Vinko Begović, Dinko Bilać, Veljko Jankov, Milojko Krndija, Ranko Pletikosić, Veljko Knezović, Ante Nižetić, Mate Tomić, Zdeslav Tonković, Dušan Veselinović i Paško Viđak. Na sjednici Predsjedništva NSH-a, održanoj 13. srpnja, za predsjednika Predsjedništva NSH-a sa dvogodišnjim mandatom izabran je Paško Viđak, dotadašnji član Predsjedništva NSH-a i predsjednik dalmatinske regije. To je još jedno priznanje NSO-u Split. I u 1988. g. predsjednik Saveza je Goran Ćulić. Članovi Predsjedništva su: Ante Bosančić, Zvonko Burić, Slobodan Čakić, Ante Grgić, Veljko Jankov, Miro Perišić, Ranko Pletikosić, Branko Jović, Branko Šegon i Paško Viđak.

Sedamdeset godina NSO-a Split

Na prvoj svojoj sjednici 1989. g. Predsjedništvo Saveza proglasilo je tu godinu godinom obilježavanja 70. obljetnice NSO-a Split. Dogovoreno je da se svečana sjednica održi na sam rođendan Saveza, 7. ožujka 1990. g. Formiranjem Organizacijskog odbora i prihvaćanjem programa proslave i službeno su počele pripreme za obilježavanje 70. obljetnice Saveza. Osim ovoga, Savez se uključio u raspravu o amandmanima na Ustav SRH. Organizirao je raspravu na koju su pozvani predstavnici svih klubova i na kojoj je istaknuto značenje amandmana te su utvrđeni daljnji zadaci nogometne organizacije. Savez se uključio i u raspravu o novome sustavu natjecanja na području dalmatinske regije te je po tom pitanju dao svoj puni doprinos, štiteći interese klubova koji su u njegovoj ingerenciji. Godine 1990. NSO Split posvećuje pažnju proslavi 70. obljetnice Saveza, izradi plaketa i priznanja te monografije Saveza. Osim toga Savez radi i na organiziranju seminara za suce i delegate (24. 2. 1990.) u Splitu. Savez je u svojim aktivnostima tijekom ove godine organizirao i Odbor za sređivanje stanja oko potrebnog broja trenera s odgovarajućim zvanjem u klubovima, s posebnim naglaskom na pokretanje disciplinskog postupka protiv svih klubova koji ne ispunjavaju minimum uvjeta. 21. travnja 1990. u prostorijama Gradskog stadiona na Poljudu održana je svečana konferencija NSO-a Split, gdje je obilježena 70. godišnjica Saveza.

Razdruživanje HNS-a od NSJ-a

Na početku 1991. godine Savez se susreće s nizom poteškoća u radu i kao rezultat toga stiže ostavka predsjednika Saveza Paška Viđaka. Za vršitelja dužnosti predsjednika izabran je Goran Čulić koji će tu dužnost obavljati do 1. 7. 1991. kad je održana izborna sjednica Skupštine Saveza. Na toj je sjednici usvojen i novi Statut Saveza. Prema tome Statutu, umjesto dosadašnjeg Predsjedništva Saveza, imamo novi naziv – Izvršni odbor Saveza. Na ovoj sjednici predsjednik Izvršnog odbora Saveza postao je Ante Petričević, a ostali članovi su: Anton Buble, Goran Čulić, Joško Glavina, Ante Plazibat, Goran Tenžera, Ivan Gabrić i Mate Tomić.

Domovinski rat

Domovinski rat predstavlja posebno poglavlje u nogometnome sportu. Napadom na Lijepu našu brojni nogometaši, članovi klubova i veterani, dobrovoljno se javljaju u Zbor narodne garde i policije, prolaze brojna ratišta, neki čak i koncentracijske logore. Više desetaka njih su ranjeni i ostaju trajni invalidi Domovinskog rata, a nekoliko desetaka njih položilo je svoje mlade živote na oltar Domovine. Mnogi se, nasreću, s pobjedničkim postrojbama Hrvatske vojske vraćaju svojim rodnim mjestima i klubovima. Uz značajno sudjelovanje hrvatskih nogometaša u raznim postrojbama Hrvatske vojske, velika je i njihova uloga i u spoznavanju istine o Domovinskom ratu i patnjama koje je hrvatski narod prolazio unametnutoj mu agresiji.

Hajduk osvaja prvo prvenstvo Hrvatske

U 1992. g. ulazimo s novim kadrovskim promjenama u Savezu. Novim predsjednikom Saveza potkraj 1991. postaje Vedran Rožić, a Izvršni odbor čine: Rade Bratim, Slobodan Bronzović, Fredi Fiorentini, Goran Tenžera, Ante Plazibat, Ranko Pletikosić, Mate Tomić, Zdeslav Tonković, Davor Zekan, Vinko Barbarić i Ivan Gabrić. Sljedeće godine, 16. ožujka 1993., održana je Skupština NSO-a Split u prostorijama Gradskoga stadiona u Poljudu. Na Skupštini je usvojena statutarna odluka kojom se utvrđuje da NSO Split postaje udruženje građana sukladno odredbama Zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana. Novi tajnik Saveza postao je prof. Davor Zekan, a umjesto njega u Izvršni odbor Saveza kooptiran je Mijo Radan te je umjesto Ivana Gabrića izabran Boško Vatavuk.

NSO Split mijenja ime u NSŽSD

Na sjednici Skupštine NSO-a Split koja je održana 18. studenoga 1994. u prostorijama Gradskog stadiona u Poljudu prihvaćen je prijedlog statuta Nogometnog saveza županije Splitsko-dalmatinske. Na ovoj Skupštini za predsjednika NSŽSD-a izabran je Vedran Rožić, a za dopredsjednika Ivica Mladineo. Za članove Izvršnog odbora birani su: Blaž Karlović, Damir Todorić, Josip Romac, Ante Balić, Vinko Zulim, Ivo Bućan, Branko Grgić, Fredi Fiorentini i Mijo Radan.

Osnivanje nogometnih središta na teritoriju Saveza

Na sjednici Skupštine NSŽSD-a održanoj 2. lipnja 1995. g. u prostorijama Gradskog stadiona u Poljudu donesena je odluka o osnivanju i djelovanju nogometnih središta na teritoriju ove županije (Split, Trogir, Kaštela, Sinj, Solin, Imotski, Omiš, Makarska). Bilježimo i promjene u sastavu Izvršnog odbora Saveza: umjesto Ive Bućana, Ivice Mladinea i Vinka Zulima, za članove IO-a birani su Ante Borić, Ante Plazibat i Mladen Perišić. Savez je 1998. g. imao svoju redovitu Skupštinu koja je održana 10. siječnja u prostorijama Gradskog stadiona u Poljudu. Na Skupštini je usvojen novi Statut Saveza koji je morao biti usklađen sa Zakonom o udrugama i Zakonom o sportu te se morala izvršiti preregistracija Saveza. Na Skupštini je usvojen i zahtjev za uvrštenje četiriju klubova u II. HNL-u s područja bivše Dalmatinske regije. U prostorijama Gradskog stadiona u Poljudu održana je 14. srpnja izvanredna Skupština Saveza. Na ovoj Skupštini prihvaćene su izmjene Statuta Saveza, a došlo je i do promjena u Izvršnom odboru. Izabran je novi predsjednik Saveza Damir Vukelja. Sastav novog Izvršnog odbora je: Ante Petričević (dopredsjednik), Stipe Doljanin, Dražen Mladin, Jakov Grbeša, Fredi Fiorentini, Alojzije Šupraha, Mirko Kuzmanić, Ante Balić i Lovre Kalašić.

Hajduk ponovno osvaja kup

Na skupštini NSŽSD-a održanoj 16. listopada 2000. za predsjednika Saveza ponovno je izabran Paško Viđak, a na skupštini održanoj 4. prosinca 2000. i ostali čanovi Izvršnog odbora, u sastavu: Velimir Strinić – potpredsjednik te Jozo Certa, Ante Grgić, Milan Lozina, Zdravko Voloder, Branislav Škeva, Marin Belas, dr. Stipe Jukić i Milovan Milinković.

80 godina NSŽSD-a

Na sjednici Izvršnog odbora Saveza održanoj 20. ožujka 2001. imenovan je instruktor Saveza Zdravko Marić. Izvršni odbor je na svojoj sjednici donio i odluku o dodjeli priznanja pojedincima i organizacijama u povodu proslave 80. godišnjice Saveza. Posebna priznanja dobit će Frane Matošić, Vladimir Beara, Ante Mladinić, Tomislav Ivić, Stjepan Glavina, Lovre Kalašić i Marijan Travizzi. Za njih se dodjeljuju posebne statue, odnosno plakete. Dodjeljuju se priznanja predsjednicima Saveza Ivi Mrčiću i Zdravku Arapoviću u obliku plakete Saveza i pismenog priznanja. Dodjeljuju se priznanja autorima monografije „80 godina Nogometnog saveza Splitsko-dalmatinske županije“: Viktoru Grabovcu i Jurici Gizdiću, lektoru prof. Srećku Listešu i recenzentu Dušku Maroviću. Njima i svim nogometnim klubovima dodjeljuje se plaketa Saveza i pismena zahvalnica. Pismene zahvalnice dodjeljuju se i koautorima pojedinih poglavlja monografije, sponzorima i suradnicima na izradi monografije. U međuvremenu, ovaj je Savez osnovao i Nogometna središta NSŽSD-a – Imotski i Hvar.

Priznanja FIFA-e i MOK-a

20. studenoga 2002. na Poljudu je održana dodjela priznanja MOK-a i FIFA-e za višegodišnji volonterski rad u nogometnom sportu za nogometne djelatnike s područja ovoga Saveza. Priznanja je dobilo ukupno 110 nogometnih djelatnika. U ovoj godini zategnuli su se odnosi na relaciji HNK Hajduk – HNS, u vezi s kadrovskim rješenjima u Skupštini i organima HNS-a. Hajduk je tražio više svojih predstavnika u HNS-u, ali je predsjednik HNS-a to odbacio te je time uklonio bilo kakvu negativnu ulogu NSŽSD-a u tome slučaju.

Priznanje Savezu za rad s mlađim uzrastima

Predsjednik NSŽSD Paško Viđak primio je nagradu UEFE u ime Saveza.

90 godina NSŽSD-a

Preuzmite cijeli tekst u PDF obliku